Zbirka eksterijera
Zbirka artiljerijskog oruđa, između ostalog, činila je osnovu prve stalne postavke Vojnog muzeja iz 1904. godine. Osim dva topa koja su se nalazila ispred ulaza u zgradu Muzeja, veći broj spredpunećih topova, od kojih i 4 Karađorđeva topa livena u srpskoj topolivnici 1811. godine, krasila su izložbeni prostor.
Kao i većina zbirki, i ova je oštećena ili delom uništena tokom dva svetska rata. Nakon Drugog svetskog rata u Muzeju je ostalo nešto više od dvadesetak topova i haubica korišćenih tokom Balkanskih i u Prvom svetskom ratu, a koje je muzej primio 1935. godine od VTZ Kragujevac, kao i tri cevi obalska topa koja su, 1936. godine, dopremljena u Muzej sa Kladovske tvrđave. U posleratnim godinama nastavlja se sa prikupljanjem predmeta, te u Muzej pristiže veći broj artiljeriskog oruđa i oklopnih vozila iz minulog rata. Takođe, sa jadranske obale, krajem 1960. godine, prikupljeno je dvadesetak teških obalsko – tvrđavskih topova koji su izloženi u eksterijeru Vojnog muzeja.
Najstarija artiljerijska oruđa izložena u eksterijeru Vojnog muzeja su spredpuneći topovi koji datiraju od druge polovine XVII do polovine XIX veka. Osim četiri cevi koje su izlivene od bronze-tuča, sve ostale su od gvožđa. Najveći broj ovih cevi je izliven u radionicama u Austriji, nekoliko u Francuskoj i Velikoj Britaniji.


Osim oklopnih vozila u eksterijeru Vojnog muzeja su izložena i brojna artiljerijska oruđa zaplenjena tokom Drugog svetskog rata od italijanskih i nemačkih okupatora. Nakon, gotovo veka marljivog prikupljanja oruđa stvorena je jedna od, ako ne najvrednijih, onda sigurno najređih zbirki artiljerijskog oruđa i oklopnih sredstava u Evropi.